Lucka uprava Korcula

+385/20/715-241 zlu.korcula@hi.t-com.hr

Menu
Turističke informacije

KATEDRALA SVETOG MARKA

Katedrala sv. Marka trobrodna je bazilika romaničkog tipa čija je izgradnja započela početkom 15. stoljeća. U vanjskom i unutrašnjem uređenju miješaju se romanički, gotički i renesansni stil. Kao jedan od prvih graditelja katedrale, majstor Bonino da Milano, oko 1412. godine izradio je glavni crkveni portal i lik sv. Jakova na južnim vratima. U gradnji katedrale sudjelovali su brojni domaći, ali i inozemni graditelji, no posebice se ističe korčulanski graditelj Marko Andrijić koji je izradio gotičko – rensansni ciborij nad glavnim oltarom te je završio radove na pročelju katedrale, zabatnom vijencu i vrhu zvonika. Sjeverno uz katedralu, početkom 16. stoljeća dograđena je i kapela sv. Roka. Unutrašnjost katedrale obiluje kamenim oltarima i brojnim umjetninama poput slike Jacopa Tintoretta na glavnom oltaru, diptiha iz Tintorettove škole, slike Jacopa Bosanna kao i djela domaćih suvremenijih umjetnika poput Ivana Meštrovića, i Frana Kršinića.

katedrala-sv-marka-korcula


GRADSKI MUZEJ KORČULA

Smještenom u starom dijelu grada, u palači Gabrielis, u Gradskom muzeju Korčula postavljene su bogate zbrike brodogradnje, kamenoklesarstva i arhelogije, kao i dijela korčulanskih kipara i slikara, razne kulturno umjetničke zbirke te brojni predmeti koji su se tijekom povijesti upotrebljavali u svakodnevnom životu.

DCF 1.0


CRKVA I MUZEJ SVIH SVETIH

Crkva Svih Svetih iz 13. Stoljeća baroknog je pročelja sa kazetiranim oslikanim stropom čija ulja na platnu je izradio umjetnik Tripo Kokolja iz Boke Kotorske. Na oltaru se nalazi velika skulptura Rafela Donnera iz 18. stoljeća dok se iznad oltara uzdiže prekrasni kameni ciborij s početka 16. stoljeća. U crkvici se nalazi i vrijedni poliptih Blaža Trogiranina iz 15. stoljeća. U muzeju Svih Svetih , odmah uz samu crkvu, sadržane su vrlo vrijedne italo – kretske ikone od 14. do 17. stoljeća kao i brojne liturgijske umjetnine.

Crkva Svih Svetih


GRADSKA VIJEĆNICA

Smještena na trgu uz južna gradska vrata, početkom 16. stoljeća izgrađena je Vijećnica ukrašena renesansnim stilom, s nizom kamenih arkada u prizemlju. Ispred Vijećnice nalazi se stup iz 1569. godine, dijelo Vicka Alvisijeva u čast kneza Michielija.

gradska_vijecnica_2


GRADSKE KULE

Stara gradska jezgra nekada je bila okružena visokim zidinama čemu svedoče brojne gradske kamene kule; Morska vrata iz 1448. godine i Južna vrata iz 1496. godine koje su četverokutnog tlocrta te polukružne i kružne kule – Bokar(1484. godine), Zakrjan (1490. godine), Kula Svih Svetih (1499. godine), te Velika i Mala kneževa kula (1499. godine). Na kulama se nalaze brojni mletački grbovi kao i grbovi gradskih vladara koji su tada vladali Korčulom.

Mletacka-Korcula


MOREŠKA

Moreška je bojni ples s kratkom dramskom radnjom. Moro, sin crnog arapskog cara Otmanovića, oteo je bijelom caru Osmanu, zaručnicu – Bulu. Moro je u nju zaljubljen, ali ona njega ne voli i ne odvraća mu ljubav. Time počinje drama. Dolazi bijeli car s vojskom kako bi vratio zaručnicu. Otmanović i Moro pripravni su sa svojom crnom vojskom za obranu. Najprije nastaje prepirka riječima između Osmana i Mora , u koju se upleću Bula i Otmanović. Dogovore se da će se boriti za Osmanovu vjerenicu. Upravo taj boj prikazuje morešku. Sastoji se od nekoliko figura između kojih je odmor. Uvodna figura, sfida, započinje plesom Mora koji time izaziva svoga suparnika na bitku. Osman prihvaća izazov i počinje plesati. Tada u igru ulazi Otmanović , a potom i ostali moreškanti. Vojske se tuču mačevima, Bula nastoji nagovoriti suparnike da završe borbu. No, borba se nastavlja sve žešće i konačno završava figurom u kojoj crna vojska gubi i pada pred noge bijelih. Moro preda svoje oružje i Bulu Osmanu, a Bula i njezin vjerenik strastveno se ljube.Moreška se sastoji od sedam figura između kojih je odmor u kojem moreškanti u pratnji bubnja koračaju u krug. Korčulani figure nazivaju kolpima, pa je tako prvi kolap, drugi kolap, i td. Moreška se izvodi uz glazbenu pratnju koju je skladao hrvatski skladatelj Krsto Odak.

moreska1